S' muskarcima stvari
stoje bas ovako
bez njih je tesko
s' njima nije lako
Svaleri, amateri, ozenjeni, slobodni
Crnogorci, Srbijanci, domaci i stranci
lepi, ruzni, grubi, nezni
muskarci su neizbezni
Ajmo sestre glasno samo
da kazemo sta mi znamo
poznajemo musku cud
dacemo o njima sud
O ne, ne ne, ne
o, da, da, da, da
ne, da, ne, da, ne, da
Ref.
Danasnji muskarac prevari pa ode
princevi su davno izasli iz mode
intelektualci od njih nema vajde
oni em to lose em to retko rade
Ozenjen musakarac za zene je znalac
al' njega preskoci ne grizi taj mamac
a muskarac lazov prica da te voli
laze te i maze dok te ne obori
Srcelomci, brakolomci
navalentni, prepotentni
dobri, losi, ruzni, zgodni
muskarci su neophodni
Ajmo sestre glasno samo
da kazemo sta mi znamo
poznajemo musku cud
dacemo o njima sud
A ne, ne ne, ne
o, da, da, da, da
ne, da, ne, da, ne, da
Ref.
Lepa Brena, de son vrai nom Fahreta Jahic-Živkovic, est une chanteuse yougoslave puis serbe d'origine bosnienne, née à Sarajevo en 1960. Considérée comme l'une des artistes les plus populaires de l'ex-Yougoslavie, elle a connu le succès dans les années 1980 avec un mélange de musique pop folk et turbo-folk, influencé par la tradition musicale balkanique. Son style énergique et ses performances endiablées ont conquis un public vaste et fidèle dans toute l'ancienne région yougoslave. Parmi ses chansons les plus célèbres figurent "Jutro", "Hajde da se volimo", "Srecna sam" et "Tiho noci". Lepa Brena a collaboré avec certains des musiciens les plus importants de l'époque, notamment Goran Bregovic et les groupes Bijelo Dugme et Balkanika. Sa musique a souvent été utilisée dans des films et séries télévisées yougoslaves et serbes, contribuant à consolider son statut d'icône culturelle.